FOTO, VIDEO / Izrael prisilno raselio milijun ljudi u Libanonu, Iran osudio "nepromišljeni militarizam"

Ministri vanjskih poslova država članica EU-a složili su se u ponedjeljak da treba ojačati pomorsku misiju Aspides u Crvenom moru, ali zasad nema interesa da se ona proširi i na Hormuški tjesnac.

“U raspravi je istaknuta jasna želja za jačanjem ove misije, ali zasad nema apetita da se proširi njezin mandat i na Hormuški tjesnac”, izjavila je visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

Misija EU-a Aspides uspostavljena je u veljači 2024. godine radi zaštite brodova od napada jemenskih hutista u Crvenom moru.

“Hormuški tjesnac je sada u središtu pažnje, ali Crveno more i dalje ostaje kritično. Rizik da se hutisti uključe je stvaran, stoga moramo ostati oprezni”, rekla je Kallas.

Hormuški tjesnac praktički je zatvoren za promet od početka američko-izraelskog napada na Iran krajem veljače, što je izazvalo veliki rast cijena nafte i ukapljenog plina jer je to jedina ruta kojom se izvoze ti energenti iz Zaljevskih zemalja.

Američki predsjednik Donald Trump prošli je tjedan pozvao savezničke zemlje da pošalju svoje ratne brodove u tjesnac kako bi osigurale plovidbu tim putem.

Ali Bahreini, iranski veleposlanik pri UN-u, izjavio je da se Teheran neće pokoriti „prisili, zastrašivanju ili nezakonitoj agresiji“, optužujući pritom američke i izraelske napade da dovode milijune života u opasnost, prenosi Al Jazeera.

Govoreći pred Vijećem UN-a za ljudska prava u Ženevi, Bahreini je rekao da je najhitnije pitanje ljudskih prava u Iranu prijetnja za 90 milijuna ljudi tijekom trajnih vojnih napada. Optužio je SAD i Izrael da ciljaju civile i kulturne objekte, navodeći da je od početka sukoba 28. veljače poginulo više od 1.300 ljudi, a 7.000 ih je ranjeno.

Ignoriranje takvog „nepromišljenog militarizma“ stvara opasan presedan, rekao je, dodajući da Iran neće biti posljednja zemlja koja će patiti ako „ravnodušnost prevlada“.

„U takvim okolnostima, što se točno očekuje da Iran učini?“ upitao je. „Iran nije nacija koja se pokorava prisili, zastrašivanju ili nezakonitoj agresiji.“

Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei poručio je dužnosnicima koje je imenovao njegov otac, pokojni ajatolah Ali Hamenei, da ostanu na svojim funkcijama i nastave raditi prema postojećim smjernicama

U poruci koju su objavili iranski mediji navodi se da zasad nije potrebno ponovno potvrđivati njihova imenovanja, prenosi BBC.

"Ovime objavljujem da zasad nitko od njih ne treba obnovu imenovanja. Ključno je da nastave svoj rad u skladu s uputama koje su dobili za života ajatolaha Hameneija", stoji u poruci.

Njemački kancelar Friedrich Merz u ponedjeljak je na sastanku s novim nizozemskim premijerom u Berlinu isključio mogućnost sudjelovanja njemačke vojske u zaštiti naftnih tankera u Hormuškom tjesnacu te oštro kritizirao odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa.

NATO je obrambeni savez, a ne intervencionistički, poručio je njemački čelnik na sastanku s nizozemskim premijerom Robom Jettenom u Berlinu.

"Stoga bih volio da se unutar saveza jedni prema drugima odnosimo s nužnim poštovanjem", kazao je Merz.

Rat u Iranu, rekao je, nije nešto čime bi se NATO trebao baviti.

Merzovi komentari odražavju izjave njegovog glasnogovornika Stefana Korneliusa, koji je ranije u ponedjeljak kazao da "ovaj rat nema veze s NATO-om. To nije NATO-ov rat".

Trump je prethodno upozorio na "vrlo lošu budućnost“ za saveznike unutar NATO-a koji se ne pridruže akciji u Hormuškom tjesnacu.

Merz je rekao da Njemačka neće sudjelovati u korištenju vojnih sredstava kako bi se osigurala sloboda plovidbe u tjesnacu dokle god traje rat.

"Dan-danas nismo upoznati ni s kakvim konceptom toga kako bi takva operacija uopće mogla uspjeti", dodao je kancelar.

Pomorski promet kroz Hormuški tjesnac, ključan prolaz za međunarodni prijevoz nafte i ukapljenog zemnog plina, gotovo je posve prestao zbog rata i prijetnje iranskih napada.

Napad dronom pogodio je iračko naftno polje Majnoon u južnoj pokrajini Basra, što je drugi takav incident u posljednja četiri dana, rekli su dužnosnici.

Saheb Bazoun, glasnogovornik iračkog Ministarstva nafte, rekao je za AFP da je polje – koje je već bilo zatvoreno – „gađano s dva drona, od kojih se jedan zabio u telekomunikacijski toranj“.

Dodao je da napad nije prouzročio štetu.

Drugi sigurnosni dužnosnik rekao je za novinsku agenciju da je drugi dron bio usmjeren prema uredima koje na lokaciji koristi američka tvrtka. Naftno polje Majnoon također je bilo meta sličnog napada dronom u petak.

Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima ispod 102 dolara, uz procjene analitičara da Iran propušta pošiljke 'poroznim' Hormuškim tjesnacem, osiguravajući opskrbu velikih kupaca u Aziji.

Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 1,31 dolar nižoj cijeni nego na zatvaranju trgovanja na kraju prošlog tjedna, od 101,83 dolara. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 3,46 dolara i stajao je 95,25 dolara.

Raspoloženje na tržištima obilježile su na početku tjedna procjene da nafta s Bliskog istoka ipak stiže do kupaca u Aziji.

Iran je nakon američko-izraelskog napada preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom, europskim zemljama i njihovim saveznicima.

Tjesnac nije blokiran, rekao je prošli četvrtak glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei, dodajući, prema izvješću iranske agencije Mehr, da se brodovi pri tranzitu moraju koordinirati s iranskom mornaricom kako bi se očuvala sigurnost plovidbe.

Šef iranske diplomacije Abas Arakči naglasio je u ponedjeljak da je tjesnac "zatvoren samo za neprijatelje koji kukavički napadaju Iran".

Libanon je objavio da je više od milijun ljudi sada raseljeno dok izraelski rat protiv zemlje i dalje tjera civile iz njihovih domova.

U svom najnovijem dnevnom izvješću vlasti su navele da je velik broj ljudi bio prisiljen registrirati se kao raseljen, dok su deseci tisuća potražili utočište u hitnim skloništima, izvijestila je službena libanonska Nacionalna novinska agencija.

„Ukupan broj samoregistriranih raseljenih osoba dosegnuo je 1.049.328, a ukupan broj raseljenih osoba u skloništima 132.742“, navodi se u priopćenju.

„Broj poginulih porastao je na 886, a broj ranjenih na 2.141.“

Spasilačke službe izvukle su civile iz ruševina nakon novog vala američko-izraelskih napada koji su pogodili Teheran.

Stanovnici su rekli da je pogođena jedna stambena četvrt, pri čemu je više ljudi ostalo zarobljeno pod ruševinama zgrada.

Veleposlanik EU-a James Moran kaže da u Europi postoji široko slaganje da rat protiv Irana koji vode Izrael i Sjedinjene Države nema nikakav legitimitet.

„Postoji prevladavajući stav u Europskoj uniji da je riječ o nezakonitom ratu izbora koji su pokrenuli Izrael i Sjedinjene Države, te da Europa s tim ne bi trebala imati nikakve veze, barem kada je riječ o ofenzivnim djelovanjima“, rekao je Moran za Al Jazeeru.

Dodao je da takav stav odražava snažan konsenzus unutar Unije.

„Mislim da postoji vrlo, vrlo snažan konsenzus o tome u glavnom toku razmišljanja unutar Europske unije.“

Međutim, Moran je upozorio da se Europa i dalje suočava s ozbiljnim gospodarskim i sigurnosnim posljedicama sukoba, osobito ako napetosti ugroze pomorske rute u Perzijskom zaljevu.

„Europa plaća najveću cijenu zbog prijetnji Hormuškom tjesnacu“, a u isto vrijeme „Vladimir Putin, koji je glavni protivnik Europe, ima najviše koristi zbog viših cijena nafte“.

Moran je rekao da europski čelnici sada raspravljaju o tome kako bi mogli pomoći u zaštiti pomorskog prometa kroz taj tjesnac, a da se pritom ne uključe u rat.

„Problem je kako to učiniti strogo obrambeno, a da se pritom ne bude uvučen u agresivni rat.“

Ankara je „snažno osudila” izraelski kopneni napad na južni Libanon.

„Vlada Benjamina Netanyahua provođenjem genocidnih politika i kolektivnog kažnjavanja, ovoga puta u Libanonu, dovest će do nove humanitarne katastrofe u regiji”, navodi se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova.

„Ponovno izražavamo solidarnost s Libanonom suočenim s ovim napadima, koji krše suverenitet i teritorijalni integritet Libanona.”